Skip to main content

Timor-Leste nia governu tenke foka mos ba dezenvolvimentu artístisku



INTRODUSAUN

Ho esperiénsia ituan iha área múzika no mos eventu, ha’u hakarak tatoli ha’u-nia noin kona-ba panorama artístika Timor nian. Iha blog ida-ne’e ha’u sei koalia ituan kona-ba área artístika hirak ne’ebé ha’u partisipa ativamente iha tinan hirak ne’e nia laran, liuliu halai liu ba arte sénika, vizuál no sónika. Atu fo hanoin de’it ba Ita-hotu katak ida-ne’e sai nudar noin ida de’it no sei varia husi ema ba ema.

Ha’u moris iha família no horik-leun ida be nakonu ho elementu artístiku. Husik kiik kedan ha’u observa atividade sira hanesan expozisaun pintura, eskultura no mós atuasaun muzikál sira, no buat ida ha’u nota liu durante ne’e maka governu la iha vizaun atu hakbiit arte kriativa sira no utiliza Timoroan sira-nia poténsia ho diak, maske nia iha kbiit tomak atu halo movimentu artístiku nasionál. Tuir mai ha’u hakarak dada lia ituan kona-ba sa-ida mak governu liuhusi ministériu kompetente sira bele halo atu haforsa no mos habelar arte iha rai laran.

 


ARTE MUZIKÁL

Múzika sai nudar elementu báziku ba expresaun artístika no pesoál. Liuhusi kompozisaun muzikál no mos lirikál, artista ida bele hatudu nia noin, sentimentu no mos lia. Timor nia istória rezisténsia mos kontein múzika no poezia nudar rohan ida husi funu ba ukun-an ho ita nia jéneru múzika rezisténsia.

Iha 2020 ba leten ita nota movimentu artístiku aas tebes ho movimentu rap no RnB, ne’ebé foinsae sira mak sai nia pioneiru, liuhusi grupu oin-oin hanesan Record Label AMK, no grupu sira hanesan Endure, COG, Gangster 47, All About Life, Gaper no mos movimentu indivuál sira hanesan T-Magi no seluk seluk tan. Ida tuir loloos sai nudar makfanuk ida ba governu Timor atu harii plataforma ida ne’ebé bele fo oportunidade atu loke kampu servisu iha área muzikál, liuhusi servisu hamutuk ho foinsae sira-ne’e no mos  estúdio muzikál sira atu harii kadeira artístiko-kulturál ida-ne’e bele halibur Timoroan sira-ne’ebé iha kbiit iha área refere. Ida ne’e sei tulun ba iha kbiit kulturál no mós turístiku nasaun nian, ita tenke sai husi konviksaun ida katak arte ne’e pasatempu de’it, iha nasaun barak mak uza arte nudar indústria luktrativa ida-ne’ebé bele hatama rendimentu ba kofre estadu no hasa’e moris-di’ak povu nian.

Ita bele hateten katak Timor nia turizmu iha poténsia ne’ebé aas, maibé wainhira la iha animasaun atu hamaluk turista sira durante sira-nia vizita mai Timor, ita seida’uk bele fo ambiente divertidu ida ba sira atu bele garante katak sira bele fila fali mai. Timor tenke mos utiliza indústria muzikál nudar elementu ida ba turizmu.

 



ARTE VIZUÁL

Iha 2017, wainhira ha’u ba vizita Portugal nudar parte ida ba programa Parlamento dos Jovens Secundário, ha’u nota aspetu ida-ne’ebé furak loos. Iha Lisboa, ha’u haree iha zona turístiku sira-ne’e, ita bele hetan artista barak iha estrada ibun, ho nia paleta no pinsél iha liman, pinta senáriu sira-ne’e enkuantu turista sira hobur hodi haree nia prosesu produsaun artístika, no wainhira ida-ne’e hotu, nia sei expós iha painél movel ida atu fan, no dala barak sira bele fan kedas wainhira sira halo sira-nia obra hotu, ha’u haree ida ne’e nudar paizajen furak ida-ne’ebé pintór sira no governu bele banati. Tuir ha’u-nia observasaun ida-ne’e bele fornese fonte referénsia diak ba iha dezenvolvimentu arte vizuál iha rai laran, aleinde ita fo plataforma ida ba artista sira, ita mos fo dalan atu loke área foun ida iha Timor, ita bele hanaran nudar turizmu artístiku. Governu tenke hetan maneira atu bele kopera ho asosiasaun artístika sira iha railaran ho diak atu bele fo oportunidade foun ba ita-nia maluk sira-ne’ebé iha talentu no mos abilidade atu aleinde expós sira-nia obra ba turista sira livremente, sira bele mós kontribui ba marketing arte timorenze ba mundu, wainhira turista sira hodi obra husi Timor ba sira-nia rain. Arte vizuál sai mos nudar kontribuidór bo’ot ida ba iha rendimentu anuál nasaun bo’ot barak, liuhusi muzeu artístika sira hanesan Louvre, no Museum of Modern Art, governu bele kria fatin ida-ne’ebé bele akumula joven sira atu jere expozisaun artístika kada fulan, ida-ne’e bele kria kampu traballu ba artista timoroan sira hotu, no bele fo oportunidade ba sira atu hetan kareira artístika sustentavel.

 

KONKLUZAUN

Liuhusi aspetu no noin sira ne'ebé temi tiha ona iha parágrafu sira iha leten, ho poténsia ne'ebé arte vizuál no muzikál iha ita iha posibilidade atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál ida-ne'e signifikativu, maibé ida-ne'e sei la sai prosesu fasil ida. La'os governu de'it mak tenke servisu makas, Timoroan kriativu sira mos iha devér tomak atu kontribui. Ho nune'e ha'u hakarak hateten de'it katak, karik artista sira bele halibur malu no governu bele lolo liman mos ba sira, ita bele kria Timor Leste ida-ne'ebé kriativu no ho dame liu. 

 

Nota: Imajen sira-ne'ebé uza ba blog ida-ne'e foti diretamente husi nia fonte link, wainhira ita-bo'ot sira klika iha imajen ida, nia sei redireta Ita ba iha nia fonte orijinál, no blog ida-ne'e la sai nain ba imajen sira-ne'e.

 

 

 

 

Comments

Popular posts from this blog

Oin-sa mak ha’u bele aprende lalais?

  Identifika ita-nia tipu matenek Iha prekonseitu barak mak mosu kona-ba lalaok aprendizajen nian. Barak sente obrigasaun atu xave nia an iha kuartu laran, hamanas matan ba iha parágrafu atus ba atus durante oras barak nia laran atu de’it komprende matéria husi dixiplina ida. Barak mos sente obrigasaun atu memoriza parágrafu sira-ne’e, husi hun to nia rohan. Sa-ida mak Ita-bo’ot sira-nia noin wainhira ha’u dehan ida-ne’e laos lalaok loloos atu estuda?   Burn-out Molok ita hakat ba faze dahuluk ho lalaok estudu nian, ha’u hakarak koalia ituan kona-ba burnout. Burn-out ne’e katak fallansu ida-ne’ebé mosu wainhira ema ida obriga nia an atu halo bu’at ruma ne’ebé ho obrigasaun másima, no la tuir nia vontade rasik. Imajina motór ida-ne’ebé Ita-bo’ot sira uza bebeik, no haluhan enxe nia bee radiadór, obriga de’it to destinu, sa-ida mak sei akontese wainhira Ita la’o iha oras barak nia laran no la para? Bee radiadór sei maran, Ita-nia motór mos hahuu manas, ikus liu, wainhira obriga l

Segredu ba diskursu públiku ida-ne'ebé diak

Diskursu Públiku mak métodu aprezentasaun ida-ne'ebé ita uza atu halo persuazaun argumentativa hodi hetan públiku nia konkordasaun kona-ba mosaun ne'ebé ita aprezenta. No iha Timor-Leste ida-ne'e sai nudar modalidade akadémika ida-ne'ebé estudante universitáriu barak iha interese atu partisipa bele nudar oradór no mos nudar audiénsia. No tuir makerek nia observasaun Timor-Leste nia foinsae barak mak iha poténsia iha área ida-ne'e, ho nune'e ho nia esperiénsia, makerek hakarak fahe nia téknika sira ba diskursu públiku ida-ne'ebé efetivu no diak liu. 1. Projeta Ita-bo'ot nia lian Problema bo'ot ida-ne'ebé ha'u nota maka barak dependente liu ba forsa sónika husi mikrofone, no lakon toman atu projeta nia lian ba públiku. Dala barak, wainhira Ita fo diskursu, iha toman ida atu se besik mikrofone ba ibun, ho ida-ne'e, mosu tendénsia atu hakiik Ita-nia lian, no halakon toman atu hasa'e lian hodi ema bele rona wainhira Ita hala'o diskursu

Sa-ida mak Intelijénsia Artifisiál - IA

Sa-ida mak Intelijénsia Artifisiál? Intelijénsia Artifisiál ka IA mak teknolojia komputadór ida-ne'ebé fo neon ba mákina sira atu bele aprende no opera mesamesak no mos hala'o servisu independentemente, nia fo kbiit ba mákina sira atu aprende no hetan esperiénsia husi sira-nia servisu no atu bele tetu no foti desizaun. IA ekivale ho mákina nia konsiénsia, no ho avansu iha teknolojia, mákina sira mos iha ona kbiit atu komunika naturalmente ho ema. Ezemplu husi IA mak hanesan Google Assistant, Siri, Bixby, no mos ida daudaun ne'e koñesidu liu CHATGPT, husi OpenAI. IA eziste atu hafasil ema nia moris, no nia eziste iha área barak. Iha publikasaun ida-ne'e ita sei dada-lia ituan kona-ba área sira-ne'ebé IA bele ajuda ema: Edukasaun Estudante idaidak iha nia forsa no frakeza ne'ebé la hanesan, no nia métodu aprendizajen mos la hanesan. Ho IA nia algoritmu, manorin sira bele analiza no avalia estudante idaidak nia pontu fraku no forte atu bele buka-hatene sira-nia nes